RAPEX - sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode u 2014. godini

1. Što je sustav brzog uzbunjivanja (eng. Rapid Alert System) za opasne neprehrambene proizvode?

Europski sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode osigurava brzo širenje informacija između država članica i Europske komisije o opasnim proizvodima koji su povučeni i/ili opozvani s tržišta u bilo kojem dijelu Europe tako da se poduzmu odgovarajuće mjere bilo gdje u EU-u. Trenutno u sustavu sudjeluje trideset i jedna država (EU, Island, Lihtenštajn i Norveška). 

Kakve se mjere mogu poduzeti? 

Najčešće mjere su: zabrana/obustavljanje prodaje, povlačenje/opoziv opasnih proizvoda s tržišta i odluka carinskih tijela o zabrani uvoza.

Što je obuhvaćeno spomenutim sustavom uzbunjivanja?

Sustav (djelokrug sustava) obuhvaća opasne neprehrambene proizvode namijenjene potrošačima (npr. igračke, kozmetika, odjeća) i profesionalcima (npr. bušilice, strojevi, građevinski proizvodi), koji predstavljaju opasan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača (rizik od ozljeda, rizici povezani s kemikalijama itd.) kao i za javni interes, uključujući okoliš (rizik za drveće, vodu, zrak, tlo itd. zbog različitih kemikalija koje se nalaze u proizvodima), zdravlje i sigurnost na radu i javnu sigurnost.

Ostale kategorije neprehrambenih proizvoda poput farmaceutskih proizvoda i medicinskih naprava isključeni su iz djelokruga jer su isti obuhvaćeni drugim specijalnim sustavima uzbunjivanja.

Koje su obaveze nacionalnih nadležnih tijela?

Nacionalna nadležna tijela osiguravaju da kompanije poštuju svoje obaveze stavljanja samo sigurnih proizvoda na tržište. Svaka država imenuje svoju nacionalnu kontaktnu točku, koja koordinira sustav na nacionalnoj razini te šalje Komisiji podatke o opasnim proizvodima pronađenima na nacionalnom tržištu. Poslane obavijesti ovjerava Komisija te se one potom žurno šalju državama sudionicama kako bi se poduzele odgovarajuće mjere. Rezultati ovih poduzetih mjera se potom povratno šalju u sustav.

Koje su obaveze proizvođača?

Proizvođači (odnosno proizvođači i uvoznici) odgovorni su za stavljanje samo sigurnih proizvoda na tržište. Kad sazna da je određeni proizvod opasan, proizvođač mora poduzeti hitne mjere kako bi spriječio daljnji rizik za potrošače te mora obavijestiti nadležna tijela o sigurnosnom problemu, jasno navodeći koji je proizvod u pitanju, rizik koji taj proizvod predstavlja te potrebne informacije kako bi se isti pronašao. Ovi se podaci zatim prenose Komisiji i ostalim zemljama sudionicama putem sustava brzog uzbunjivanja ako proizvod predstavlja ozbiljan rizik.

 

2. Analize aktivnosti koje su prijavljene u sustav brzog uzbunjivanja

Koja su najznačajnija postignuća u 2014. godini?

Statistički podaci upućuju na rast broja obavijesti i poduzetih mjera koje su prijavljene u sustav: dosad najviši broj od 2.435 zabilježenih obavijesti, od kojih 2.153 proizvoda predstavlja ozbiljan rizik, registriran je u 2014. godini. Spomenuta brojka čini povećanje obavijesti za 3 % u odnosu na 2013. godinu. Broj poduzetih mjera također je dostigao rekordnu razinu od ukupno 2.755 reagiranja na proizvode koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, od čega se 2.666 odnosi na proizvode koji predstavljaju opasan rizik.

U 2014. godini poseban naglasak stavljen je na jačanje učinkovitosti sustava te na daljnje poticanje njegove uporabe. Komisija je pokrenula nekoliko inicijativa poput izrade jednostavnog alata za pretraživanje na javno dostupnoj internetskoj adresi sustava za uzbunjivanje. Posljedica toga je da se broj posjetitelja udvostručio te iznosi  1,7 milijuna. 

Sustav brzog uzbunjivanja od trenutka izrade uspješno pridonosi zaštiti europskih potrošača s više od 19 000 obavijesti o opasnim proizvodima koje šalju države članice.

Glavna postignuća u 2014. godini su sljedeća:

  • Važan porast registriranih poduzetih mjera (28%)
  • Stalan porast broja obavijesti (3%)
  • Opsežnije i potpunije informacije vezane uz uzbunjivanje
  • Učestaliji posjeti gospodarskih subjekata i potrošača radi prikupljanja informacija
  • Carinska tijela usvojila veći broj mjera

Zašto se u 2014. godini povećao broj obavijesti o opasnim proizvodima?

Ako se izuzme 2011. godina, broj obavijesti stalno se povećavao od njegovog stvaranja 2003. godine. Tijekom zadnje četiri godine broj obavijesti je stalno iznad 2.000 svake godine.

Spomenute brojke pokazuju važnost koju države članice i Komisija daju sigurnosti potrošača. Porast broja obavijesti otkriva da potrošači mogu biti sigurni s obzirom da je više opasnih proizvoda uklonjeno s tržišta EU-a.

Kakav je učinak povećanog broja poduzetih mjera u 2014. godini u usporedbi s 2013. godinom?

Poduzete mjere upućuju da su države članice poduzele odgovarajuće mjere nakon što je obavijest unesena u sustav. Ovo uglavnom ukazuje da se proizvod tražio te da je pronađen na drugim nacionalnim tržištima nakon čega su poduzete odgovarajuće mjere. Tijekom 2014. godine ukupno je poduzeto 2.755 mjera, što predstavlja značajan porast u odnosu na 2013. godinu (2.147). Za sve obavijesti iz svih sektora proizvoda iz sustava poduzete su odgovarajuće mjere, ali najveći broj tih mjera odnosi se na motorna vozila (1.714).

Udio poduzetih mjera među državama koje sudjeluju u sustavu brzog uzbunjivanja ravnomjernije je raspoređen u odnosu na udio obavijesti. Danska i Grčka bilježe 8% poduzetih mjera, Švedska i Španjolska 7 % te Nizozemska 6%.

Koje su države članice prijavile najviše slučajeva?

Broj obavijesti po državi tijekom 2014. godine približno odgovara broju registriranih obavijesti iz prethodne godine, uz neke manje promjene. Sve zemlje sudionice prijavljivale su opasne proizvode.

Više od polovice zaprimljenih obavijesti o opasnim proizvodima u 2014. godini dolazi iz sljedećih pet država članica:

  • Mađarska      12 %  (291 obavijest)
  • Njemačka 11 %       (273 obavijesti)
  • Španjolska      11 %  (272 obavijesti)
  • Francuska   7 %       (163 obavijesti)
  • Cipar           6 %       (151 obavijest)

Registrirani udio aktivnosti, uključujući obavijesti i poduzete mjere među državama, približno odgovara onom iz 2013. godine, od čega se 9% odnosi na Španjolsku, zatim 8% na Mađarsku i 7% na Njemačku.

Koje su glavne skupine proizvoda i koji su rizici otkriveni putem sustava brzog uzbunjivanja?

Najčešće prijavljivane kategorije proizvoda, koje čine više od 70% zaprimljenih obavijesti su sljedeće:

1. Igračke (650 obavijesti, 28%)

2. Odjeća, proizvodi od tekstila i modni dodaci (530 obavijesti, 23%)

3. Električni uređaji i oprema (217 obavijesti, 9%)

4. Motorna vozila (194 obavijesti, 8%)

5. Proizvodi za dječju skrb (81 obavijest, 3%)

Navedena klasifikacija prikazuje relativno stabilan model kategorija proizvoda za koje su podnesene spomenute obavijesti. Preko 50% slučajeva odnosi se na igračke i odjeću.

Mogućnost pronalaska opasnih proizvoda među proizvodima iz navedenih pet kategorija (npr. električni uređaji uključuju mobilne telefone, prijenosna računala, produžne kabele, punjače baterija) je veća zbog visoke razine njihove  potrošnje/potražnje.

Pet najčešće prijavljivanih kategorija rizika:

  • Ozljede (707 obavijesti, 26 %)
  • Opasne kemikalije (674 obavijesti, 25 %)
  • Gušenje (313 obavijesti, 12 %)
  • Strujni udar (295 obavijesti, 11 %)
  • Davljenje (258 obavijesti, 9 %)

Ako je neka zemlja podnosi veći broj obavijesti, znači li to da na njenom tržištu ima više opasnih proizvoda?

Broj obavijesti zaprimljenih iz određene države članice ne može biti izravno povezan s razinom sigurnosti proizvoda na njenom tržištu. Različit broj obavijesti među državama članicama može se objasniti različitim čimbenicima: velika tržišta, velika razina uvoza, broj iskusnih inspektora itd. Općenito, visok broj obavijesti u određenim državama članicama određen je veličinom njihovih tržišta, količinom uvezenih proizvoda ili brojem inspektora.

Koje su mjere poduzela nadležna nacionalna tijela kao odgovor na opasne proizvode koje su pronašli?

Najčešće poduzete obavezne mjere s obzirom na opasne potrošačke proizvode tijekom 2014. godine bile su sljedeće: povlačenje s tržišta, zabrana prodaje, opoziv, odluka carinskih tijela o zabrani uvoza i korektivne mjere.

Od kud je došao najveći dio opasnih proizvoda u 2014. godini?

Većina opasnih proizvoda prijavljenih u sustav došla je izvan EU-a. Kina (uključujući Hong Kong) navedena je kao zemlja podrijetla u 64% (1.501) prijavljenih proizvoda, Turska i SAD pojedinačno su navedeni u 3% prijavljenih slučajeva (66 i 60 pojedinačno).

Opasni proizvodi europskog podrijetla odnosili su se na 325 obavijesti (14%), uključujući 75 proizvoda njemačkog podrijetla, 39 proizvoda talijanskog podrijetla, 31 iz UK-a i 30 proizvoda iz Francuske.

Udio obavijesti o proizvodima iz EU-a je u stabilnom padu; od 27% slučajeva 2003. godine do 14% slučajeva 2014. godine. Udio obavijesti nepoznatog podrijetla 2014. godine na rekordno je niskoj razini od 7%, što pokazuje da su obavijesti potpunije te da se proizvodima može ući u trag.

 

3. Suradnja s Kinom

EU i Kina najveći su trgovinski partneri na svijetu; Kina je prvi dobavljač za EU te drugi naručitelj usluga poslije SAD-a. Europska komisija i države članice uspostavile su redovitu suradnju s kineskim nadležnim tijelima vezano uz sigurnost proizvoda.

Je li zabilježeno povećanje broja obavijesti o proizvodima kineskog podrijetla?

Nije. Udio potrošačkih proizvoda kineskog podrijetla prijavljenih putem sustava uzbunjivanja je stabilan (64%), a navedeni postotak odražava opći tržišni udio potrošačkih proizvoda iz Kine na našim tržištima. Međutim, mi ćemo i dalje surađivati s kineskim tijelima i kompanijama kako bi osigurali da se korektivne mjere primjenjuju na licu mjesta tako da je što manje nesigurnih proizvoda otpremljeno na tržišta EU-a.

Dobiva li Komisija povratne informacije o postupanju nadležnih kineskih tijela  nakon što ista prime informacije o proizvodima kineskog podrijetla?

Suradnja s Kinom po pitanju razmjene informacija o opasnim proizvodima kineskog podrijetla pronađenima na tržištu EU-a dobro je uspostavljena jer nadležna kineska tijela (AQSIQ) podnose Komisiji kvartalna izvješća sa zaključcima o poduzetim mjerama.

Informacije iz izvješća omogućavaju Komisiji i državama članicama praćenje i analizu poduzetih mjera nadzora tržišta koje provode nadležna kineska tijela na svom teritoriju, čime se na kraju omogućava prepoznavanje i rješavanje određenih pitanja u sustavu suradnje. Do ovog trenutka je Komisiji podneseno 30 kvartalnih izvješća.

Koliko je obavijesti AQSIQ istražio od trenutka uspostavljanja suradnje?

AQSIQ je omogućio poduzimanje odgovarajućih mjera za više od 3.000 obavijesti u razdoblju od 2006. do 2014. godine. AQSIQ u prosijeku istražuje stotinu slučajeva mjesečno. Prosječno 57% istraga rezultira preventivnim ili restriktivnim mjerama koje donosi AQSIQ ili kineski proizvođači/izvoznici  (npr. obustava izvoza ili pojačan nadzor) na dobrovoljnoj osnovi. Ovaj je postotak i dalje stabilan. U slučajevima gdje odgovarajuće mjere nisu poduzete, glavni je razlog nedostatak informacija koje bi omogućile pronalazak kineske kompanije odgovorne za proizvodnju i/ili izvoz proizvoda u EU.